Ovih dana se više ne postavlja pitanje da li se klimatske promjene događaju, već to postaje jedno od glavnih okolišnih izazova današnjice. Posljedice klimatskih promjena osjećaju se u svim dijelovima svijeta. Polarne ledene ploče se tope, a razina mora raste. U nekim regijama sve češće dolazi do ekstremnih vremenskih uvjeta i kiša, dok se u drugima javljaju sve intenzivniji toplinski valovi i suše.
Očekuje se da će u narednim desetljećima ti učinci biti još intenzivniji i da će direktno utjecati na ljudsku populaciju na Zemlji.
Faktori koji utječu na oblikovanje klime se nazivaju prisilna djelovanja. To uključuje takve pojave kao što su promjene u Sunčevom toplinskom zračenju, odstupanju od Zemljine planetarne putanje ili orbite, promjenjiva tektonika ploča i pomicanje kontinenata, te promjene u koncentraciji stakleničkih plinova.
Zemlja se zagrijava, dokazi za to su sve vidljiviji u čestim ekstremima (požari, oluje, poplave). U priopćenju IPPC (Intergovernmental Panel on Climate Change) stoji da je globalno zatopljenje u svom najvećem dijelu uzrokovano antropogenim utjecajem – izgaranjem fosilnih goriva - i odvija se trendom bez presedana u posljednjih 1300 godina, a UNFCCC (United Nations Framework Convention on Climate Change) donosi novost, u više od 20 godina UN pregovora, u vidu pravno obvezujujućeg sporazuma o klimi svih naroda svijeta, s ciljem očuvanja globalnog zatopljenja ispod 2 ° C do kraja stoljeća, jer će zagrijavanje iznad 2 °C dovesti do katastrofalnih posljedica i nepovratnih vremenskih događaja.
Izvor: www.iso.org
Danas gotovo 40000 tvrtki diljem svijeta kvantificiraju i izvještavaju o emisijama stakleničkih plinova, kako bi se uskladile sa nacionalnom legislativom, participirale u trgovini emisijama ili demonstrirale vodstvo u korporativnoj društvenoj odgovornosti.
ISO organizacija je do sada objavila više od 570 standarada vezanih uz okoliš, koji daju esencijalne alate za pomoć organizacijama da ublaže negativan utjecaj na okoliš, uključujući one za monitoring klimatskih promjena, kvantificiranje emisija stakleničkih plinova (ISO 14064, ISO 14065) i promociju dobre prakse u upravljanju okolišem (ISO 14001) i upravljanju energijom (ISO 50001).
Sukladno novom ISO strateškom planu (ISO/TC 207/SC 7) potaknuta je izrada novih, boljih standarada za klimatske akcije. Najvažniji sektori za implementaciju ovih standarada su prehrambena industrija i poljoprivreda, zatim vodoopskrba, energetski sektor i prometna infrastruktura. U svakom slučaju, uspjeh ove inicijative ovisi prvenstveno o tome da se ovi standardi uspješno implementiraju na globalnoj razini.
Budući standard, ISO 14080, Guidance with framework and principles for methodologies on climate actions, omogućit će okvir za razvoj nove metodologije, kao i upotrebu postojećih metodologija za klimatske akcije i njihov pregled, reviziju i upravljanje, kako bi se zadovoljile potrebe svih dionika.